Prosinac nas svake godine ponovno uvuče u začarani krug potrage za savršenim darovima, priprema za slavlja, pretrpanih rasporeda s radnim obvezama, zabavama, obiteljskim okupljanjima...
I sve to u isto vrijeme, dok nas božićni filmovi i blagdanske objave na društvenim mrežama podsjećaju da u sebi moramo stalno osjećati radost, mir, sreću.
Studije pokazuju da se teret psihičkih problema povećava za četvrtinu tijekom blagdana, 40 posto odraslih doživljava socijalnu anksioznost na društvenim okupljanjima, a više od polovice navodi da u tom razdoblju doživljava stres, osjećaj usamljenosti, nezadovoljstva i financijske pritiske.
Srećom, možemo pomoći jedni drugima raznim strategijama kako ovoga puta izbjeći teret blagdana i lakše uživati u dobrim trenucima. Pritom treba naglasiti da je važno odabrati one vještine upravljanja stresom koje su nam značajne i korisne, ali nikako nije svrha ovog članka nametnuti još jedan paket obveza i dodati nešto na (već predug) popis očekivanja i zahtjeva koje smo si postavili tijekom ovog vremena.
Ponekad se možemo bolje brinuti o sebi, ponekad nam jednostavno ponestane vremena; takva je stvarnost ere u kojoj živimo. No, više od krivnje, da se bolje osjećamo pomažu samosuosjećanje i blagost te poneka ohrabrujuća riječ koju si promrmljamo u bradu jureći blagdanski okićenim gradom.
Prilagodba i otpuštanje beskorisnih očekivanja
Najzamorniji i najnevidljiviji uzrok stresa koji nas drži pod kontrolom tijekom blagdana su upravo prevelika očekivanja o savršenim proslavama, darovima, obiteljskim okupljanjima i našem blagostanju.
Čak 62 posto odraslih navodi da tijekom blagdana osjeća težinu očekivanja da će blagdani biti "savršeni", što često dovodi do stresa, srama, ljutnje i razočaranja kada ova (obično iznimno velika i teško ostvariva) očekivanja nisu ispunjena.
Jaz između ideala i svakodnevne stvarnosti dodatno produbljuju medijske slike sretnih i složnih obitelji, natkrivenih stolova i hrpe uredno zapakiranih darova od kojih je nemoguće pobjeći. Stoga je važno postaviti realne ciljeve, uzimajući u obzir naše ograničene zalihe vremena, energije i financijskih resursa.
Prilagodba je ključna u suočavanju sa stresnim situacijama i njegovanju naše otpornosti na njih. Osim realnih ciljeva, iznimno je važno ograničiti vlastita perfekcionistička očekivanja i dopustiti si da ponekad stvari ne idu po planu (i to je sasvim u redu). Nitko nije savršen, nepredvidivost je zapravo jedina konstanta koju možemo očekivati. Pozitivan i pomalo vragolast pogled na stresne situacije često je najbolji alat za smanjenje frustracije i omogućuje nam bolju prilagodbu.
Kasno odmrznuto slavljeničko pečenje, koje i nakon pečenja ostaje sirovo u središtu, može umjesto toga postati nova, zabavna obiteljska priča koju si godinama nakon toga pričamo za stolom.
Hrana drugačije vrste
Uz pretrpan raspored i hrpu obaveza, briga o sebi može brzo pasti u drugi plan. U prosincu će se puno više pisati o zdravoj hrani, prekomjernim količinama masne hrane i strategijama ograničavanja blagdanskog prejedanja. Ako takve zapise obično prate osjećaji krivnje i neuspjeha, ovoga puta u naslovu imamo na umu drugačiju hranu, koja često nedostaje čak i kad su stolovi prekriveni.
Prisjetimo se stvari i aktivnosti koje nas obično hrane (umjesto iscrpljuju) i dopustimo si da odvojimo vrijeme za njih, koliko god one male bile.
Tjelesna aktivnost, kontakt s prijateljima i vrijeme za sebe najbolji su štit od stresa. Bilo da se radi o laganoj šetnji prirodom, kavi s prijateljicom, čitanju omiljene knjige ili otkazivanju zabave u korist dobrog sna. Ako nemamo vremena ili prilike za nešto od navedenog, napravimo deset dubokih trbušnih udaha i izdaha; studije pokazuju da je to dovoljno da smiri tjelesnu reakciju na stres.
Blagdani dolaze s puno obaveza, a u redu je reći ne barem nekima od njih. Ne možemo ugoditi svim ljudima stalno, važno je samo da ponekad i barem malo pokušamo ugoditi sebi. Ne zaboravimo važnost dosade, besposlice i nereda.
Čista jednostavnost
Uz obilje obaveza, shoppinga, događanja i druženja bit se blagdana vrlo brzo može izgubiti.
Prepoznajmo blagdanske aktivnosti koje su nama i našim najdražima najvažnije i kojima se najviše veselimo te im svjesno posvetimo više pažnje i energije. Najljepše uspomene na prošle praznike često su mali trenuci zbližavanja koji ne koštaju ništa. Pečenje (iako nesretnih) kolačića s obitelji, gledanje padanja prvih pahulja, zajedničko gledanje filma, povjerljivi razgovor uz šalicu čaja... Izbjegavajmo nebitne obveze.
Stres često pojačava naše negativne misli i pretjerano usmjerava našu pažnju na probleme i brige. Podsjetimo se da sve probleme ne možemo riješiti u datom trenutku i svjesno usmjerimo pažnju na pozitivne aspekte svake situacije. Ne možemo uvijek utjecati na stvari i događaje. Dugi red na blagajni nećemo kratiti ljutitim mrmljanjem, ali vrijeme možemo iskoristiti za kratku vježbu zahvalnosti – nabrojimo tri stvari na kojima smo zahvalni ovdje i sada.
