To što smo usamljeni ne znači da smo čudni!
Gotovo svatko se u nekom trenutku osjeća usamljeno. To je neizbježan osjećaj koji može biti potaknut mnogim čimbenicima. Usamljenost najčešće povezujemo s tjeskobom koju proživljavamo nakon prekida veze s partnerom, kada izgubimo voljenu osobu. Pogotovo kada previše vremena provodimo sami, recimo tijekom praznika, vikendom, kao i zbog socijalne izolacije koju smo doživjeli tijekom pandemije Covid-19. Pa ipak, bez obzira na uzrok, svi mi u nekom trenutku života osjetimo usamljenost. Kad to osjetimo, čini nam se kao da smo sami na svijetu, da se nemamo kome obratiti, s kim možemo redovito komunicirati. Prije svega, potpuno smo sami u tim osjećajima.
Samoća boli
Usamljenost je u osnovi unutarnji osjećaj praznine i napuštenosti. Čini se kao da smo u trenu potpuno sami, izolirani od vanjskog svijeta ili se osjećamo kao da se nemamo kome obratiti. Tek kada iskusimo osjećaj usamljenosti, počinjemo shvaćati koliko to boli.
Samoća uzima svoj danak
Svatko tko je iskusio dugotrajnu samoću zna koliko ju je teško prevladati. Mnogi kažu da, što god učinili, nije dovoljno smiriti te osjećaje i tjeskobu zamijeniti radošću. Kada se dugo osjećate usamljeno, ta snažna iskustva mogu utjecati na naše zdravlje. Posljedice su različite.
Emocionalna bol
Nekoliko je studija potvrdilo povezanost usamljenosti i simptoma depresije, tjeskobe i gubitka smisla.
Fizičko zdravlje
Osobe koje su dugo (više od tri mjeseca) usamljene, imaju oslabljen imunološki sustav, lošijeg su zdravlja, dobrobiti i podložne su raznim zdravstvenim problemima.
Fizička bol
Istraživanja pokazuju da su područja mozga koja se bave socijalnom isključenošću i posljedično usamljenošću ista područja koja su odgovorna za fizičku bol. Usamljena osoba će intenzivnije osjećati različite fizičke boli i teže će ih otkloniti od osobe koja ne osjeća pretjerani osjećaj usamljenosti. To su bolovi u križima, rukama, nogama, glavobolje i opći doživljaj boli u tijelu.
Što ne raditi kada se osjećate usamljeno
U želji da se ponovno osjećaju bolje i suoče s usamljenošću, mnogi posežu za rješenjima koja to, nažalost, nisu. Evo nekoliko savjeta kada se osjećate usamljeno dulje vrijeme...
- Ne pokušavajte učiniti sve odjednom: postavite male ciljeve koje možete lako postići. Prevelike ciljeve teže je ostvariti pa mogu povećati osjećaj frustracije. Male korake lakše je postići pa donose mala rješenja koja vraćaju snagu i osjećaj kontrole.
- Ne fokusirajte se na stvari koje ne možete promijeniti: usmjerite svoje vrijeme i energiju na sebe i na to da se osjećate bolje. Na primjer, redovitom tjelovježbom, čitanjem, hobijem itd.
- Ne uspoređujte se s drugima: na društvenim medijima obično vidite samo stvari koje ljudi žele podijeliti i mogu biti iskrivljene. Uspoređujte se sa sobom i nastojte biti bolja verzija sebe.
- Ne govorite si da ste sami: mnogi se ljudi u nekom trenutku svog života osjećaju usamljeno, ali podrška im je dostupna. Vjerujte da ste okruženi ljudima koji vam mogu ponuditi podršku ili rješenje.
- Ne birajte alkohol, cigarete, igre na sreću ili droge da biste se oslobodili usamljenosti: sve to dugoročno može doprinijeti i pogoršati mentalno zdravlje, ali ne utječe na temeljne osjećaje koji dovode do usamljenosti.
Što učiniti ako se osjećate usamljeno?
Iako se ponekad čini da iz samoće nema izlaza ili je ona bolna – postoje rješenja. Važno je shvatiti da je usamljenost neugodno iskustvo koje također dovodi do neugodnih misli. Posljedično, te nam misli nalažu da rješenja nema. Ali rješenja su nadohvat ruke i pomažu da se osjećate bolje.
Usamljenost se može prevladati na različite načine.
- Razgovarajte s drugima o tome kako se osjećate: sramimo se samoće, pa o tome ne želimo pričati, jer se bojimo ranjivosti i mogućeg odbijanja. Međutim, važno je skupiti hrabrost i podijeliti svoje osjećaje s drugima.
- Znajte da niste sami u ovim osjećajima: usamljenost je univerzalno iskustvo i dio je svih nas.
- Ono što osjećate će proći: usamljenost nam može dati lažne osjećaje da nikad neće biti bolje. Ali može biti bolje, jer svi osjećaji prolaze. Ali uvijek možemo ojačati one pozitivne emocije koje nam pomažu.
- Vi imate kontrolu: iskoristite snagu u sebi da napravite pozitivne promjene u svom životu. To možete učiniti opuštanjem, razmišljanjem ili bavljenjem novim hobijem.
- Ne krivite sebe: krivnja samo pogoršava situaciju i nije od pomoći.
- Pomažite drugim: istraživanja pokazuju da ljudi koji pomažu drugima (kao volonteri u nevladinim organizacijama ili u privatnom životu) time jačaju osjećaj zadovoljstva, sreće i empatije prema sebi.
- Pomozite si humorom: kada doživljavamo usamljenost, preozbiljno i strogo gledamo na sebe i svijet. Humor nam može pomoći (gledanje humorističnih serija, čitanje viceva, gledanje smiješnih videa i sl.). Humor pomaže jačanju pozitivnih osjećaja, zbog čega na situaciju gledamo sa zdrave distance.
- Ne zaboravite se povezati s drugima: u vremenima usamljenosti, možda nemamo osobe kojima bismo se mogli obratiti. Također se možete pridružiti raznim sportskim, kulturnim ili glazbenim klubovima koji će vam pomoći da se kreativno izrazite i povežete s drugima.
- Prihvatite da nećete biti svačiji prijatelj i to je u redu: ne možemo se savršeno slagati sa svakom osobom koju sretnemo. To nije odraz vaše vrijednosti ili nevrijednosti.
- Težite zdravim odnosima: važno je poštovati druge kao i sebe. Ako se fokusirate samo na sebe i svoje potrebe, vaša veza može trpjeti.
Samoća je poziv na blizinu
Povezivanje s drugima ključno je za naš opstanak. Uz druge rastemo, razvijamo se i dajemo smisao životu. Zato se čini da nema rješenja kada doživimo usamljenost. Tada čeznemo za vezom koja se čini nedostižnom. Posljedično se pojačava osjećaj bespomoćnosti i beznađa. Ali zaboravimo da je najvažniji odnos prema sebi i blizina koju sami sebi dajemo. Ako ne volimo sebe, privući ćete pogrešne ljude.
Stoga je ključno da ne igramo ulogu žrtve i shvatimo da nismo prepušteni na milost i nemilost sudbini. U sebi imamo mnogo izvora snage kojih u najtežim trenucima nismo svjesni.
Stoga, svaki dan posvetite brizi o sebi. Pritom budite nježni, suosjećajni, kao što biste bili s prijateljem koji treba vašu pomoć. Znamo biti ljubazni prema drugima, ali kada smo mi u pitanju, često reagiramo oštro i s pretjerano visokim standardima. Najteži trenuci nas uče nečem novom, pomažu nam da rastemo i usavršavamo se. Sve će biti u redu. Sigurni ste. Proći će.
Drago Švajger, mag. ZDŠ, voditelj i osnivač Centra za psihoterapiju, savjetovanje i edukaciju, Uglašeni odnosi
